Pravni blog

PRANJE NOVCA

Termin “pranje novca” u pojmovnom smislu, nastao je u SAD. Pranje novca predstavlja poseban oblik privrednog kriminaliteta koji u poslednje vrijeme poprima ogromne razmjere i predstavlja veliku opasnost po privredni sistem svake države.  Pod pojmom pranja novca podrazumjevaju se one djelatnosti koje su usmjerene na legalizaciju novca koji je stečen kriminalnim djelatnostima.

Prema shvatanju Grupe za finansijske akcije – GAFF, koja je ustanovljena 1998. godine, na inicijativu sedam industrijskih zemalja, pojam pranja novca obuhvata:

  1. Transformaciju ili prenos dobara koja proističu iz kriminalne djelatnosti, s ciljem da se sakrije njihovo porijeklo ili pribavljanje sredstava za sve umiješane osobe u obliku provizije, s ciljem skrivanja zakonskih posljedica takvih radnji;
  2. Prikrivanje stvarne prirode, porijekla, mjesta, cesije, prometa, kao i posjedovanje takvih dobara, uz znanje njihovog porijekla;
  3. Pribavljanje, zadržavanje ili upotrebu takvih dobara, za koje onaj ko ih pribavlja ili zadržava te koristi, zna u trenutku kada ih primi da su nedopuštenog porijekla ili su svojim jednim dijelom učestvovale u takvim radnjama

Sam postupak pranja novca odvija se u tri faze.

Prva faza je stavljanje i sastoji se od fizičkog ulaska gotovog novca kriminalnog porijekla u finansijski sistem putem bankarskih pologa, novčanih naloga ile elektronskim transferom.

Druga faza je polaganjae pod kojim se podrazumjeva niz složenih finansijskih transakcija kojim se prekriva pravo porijeklo novca.

Poslednja faza u procesu pranja novca je integracija kojom se „prljavi novac“ ugrađuje u čiste fondove“ i ničim više ne razlikuje od zakonito stečenog novca. [1]

Neke od najčešćih primjera pranja novca su:

  • Nezakoniti zajmovi i krediti često se koriste u završnoj fazi procesa procesa pranja novca kad je novac potrebno reintegrirati u ekonomski sistem. Prljavim novcem daju se zajmovi i krediti pravnim te fizičkim licima koje po isteku roka vraćaju novac.
  • Prijevare u privatizaciji javljaju se najčešće kod zemalja u razvoju, koje nastoje provesti ekonomsku reformu.
  • Tehnika „izvlačenja novca“ se često koristi kod pravnih lica. Cilj je „ispumpati“ novac iz javne ili privatne firme za vlastitu korist. Kod javnih firmi novac se najčešće izvlači izbjegavanjem primjene Zakona o javnim nabavkama, a kod privatnih to može bit složena kombinacije različitih tehnika.
  • Front i shell firme su paravan za protok novca, odnosno prikrivanje njegovog izvora. Shell kompanije su potpuno lažne firme koje služe za pranje novca, dok front firme obavljaju legalne aktivnosti, opet radi pranja novca. To su npr. Kasina, putničke agencije, restorani, društva za osiguranje, mjenjačnice i sl.
  • Fiktivni ugovori i ispostava fiktivnih računa klasična je tehnika pranja novca. [2]

Što se tiče regiona kazne za krivično djelo „pranje novca“ su različite i uglavnom se kreću od 6 mjeseci do 15 godina sa novčanom kaznom. Tako Krivični zakonik Republike Srbije propisuje da ko izvrši konverziju ili prenos imovine, sa znanjem da ta imovina potiče od kriminalne djelatnosti, u nameri da se prikrije ili lažno prikaže nezakonito poreklo imovine, ili prikrije ili lažno prikaže činjenice o imovini sa znanjem da ta imovina potiče od kriminalne djelatnosti, ili stekne, drži ili koristi imovinu sa znanjem, u trenutku prijema, da ta imovina potiče od kriminalne djelatnosti, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom. Ako iznos novca ili imovina prelazi milion i petsto hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do dest godina i novčanom kaznom. [3]

Što se tiče Bosne i Hercegovine Krivični zakon Republike Srpske propisuje da ko novac ili drugu imovinu za koje zna da su pribavljeni izvršenjem krivičnog djela propisanog zakonima Republike Srpske primi, zamijeni, drži, raspolaže njima, koristi u privrednom ili drugom poslovanju, vrši konverziju ili njihov prijenos ili na drugi način prikrije ili pokuša prikriti njihovu prirodu, izvor, lokaciju, raspolaganje, kretanje, vlasništvo ili drugo pravo, kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godina i novčanom kaznom.

Ako vrijednost novca ili imovinske koristi prelazi iznos od 200.000 KM učinilac će se kazniti kaznom zatvora od  dvije do deset godina i novčanom kaznom.

Novac, imovinska korist, prihod, profit ili druga korist ostvarene krivičnim djelom oduzeće se. [4]

Što se tiče Krivičnog zakona FBIH on kaže da ko novac ili imovinu za koju zna da su pribavljeni učinjenjem krivičnog djela primi, zamijeni, drži, njome raspolaže, upotrijebi u privrednom ili drugom poslovanju ili na drugi način prikrije ili pokuša prikriti, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.  Ako je novac ili imovinska korist iz stava  ovog člana velike vrijednosti, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. [5]


Izvori:

[1] Krivično pravo, posebni dio, Miloš Babić, Ivanka Marković, 2009.

[2] Pranje novca (pojam, karakteristike, pravna regulativa i praktični problemi), Katušić-Jergović, 2007.

[3] Krivični zakonik (“Službeni glasnik RS“ br. 85/2005, 88/2005, 107/2005, 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014, 94/2016), čl. 245

[4] Krivični zakonik (Službeni glasnik Republike Srpske br. 64/17) čl. 263

[5] Krivični zakon FBIH (Službene novine FBiH 36/03, 37/06,21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14 i 76/14), čl. 272


Autor teksta: Tijana Puzić.


*Napomena: Tekstovi u okviru Projekta Law bloggers / Pravni blogeri, priredjeni su u vidu stručnih radova i predstavljaju vrstu pisanog rada koji sadrži korisne priloge iz domena određene struke. Stručni rad ne mora biti izvorno istraživanje i ne mora sadržati nove, originalne naučne spoznaje i rezultate. Njegova osnovna svrha sastoji se u prikupljanju i tumačenju već poznatih činjenica, informacija, stavova i teorija, na način koji doprinosi širenju naučnih spoznaja, razvijanju novih pristupa u interpretaciji i primeni postojećih naučnih rezultata i prilagođavanju tih rezultata potrebama savremene teorije i prakse. Udruženje Nomotehnički Centar iz Beograda,  ne odgovara za tumačenje prikupljenjih činjenica, informacija, stavova i teorija u autorskom radu, svaki autor odgovara za tačnost informacija u svom radu.


Svako kopiranje, umnožavanje, objavljivanje i distribuiranje celine ili delova teksta predstavlja povredu autorskog prava i krivično delo (shodno odredbama Zakona o autorskom i srodnim pravima i  Krivičnog zakonika).

Korišćenje delova teksta dozvoljeno je shodno autorskom pravu i uz saglasnost Udruženja Nomotehnički Centar kao i autora: Tijana Puzić.


ODRICANJE OD ODGOVORNOSTI – Sadržaj internet mesta služi u informativne i edukativne svrhe. Odgovarajući pravni instrumenti imaju prednost u odnosu na informacije sadržane na internet prezentaciji. Udruženje Nomotehnički Centar iz Beograda ne prihvata odgovornost za bilo kakvu upotrebu infromacija sadržanih na internet prezentaciji.