Pravni blog

BESPLATNA PRAVNA POMOĆ

Besplatna pravna pomoć je oblik ostvarivanja prava fizičkog subjekta na pravično suđenje i jednak pristup pravdi. Osigurati jednak pristup pravdi jedan je od osnovnih koraka u uspostavljanju društva jednakosti i ravnopravnosti. Uspostavljanje učinkovitog sustava pravne pomoći kako bi se postigla jednakost i ravnopravnost poseban je izazov u siromašnijim, ratom i izbjegličkim krizama pogođenim zemljama te u tranzicijskim zemljama. Prije nego na primjeru Bosne i Hercegovine, sa osvrtom na zemlje regije (zbog korištenja relativno sličnih mehanizama uspostavljanja sustava besplatne pravne pomoći) pojasnimo prednosti i mane trenutnog sustava besplatne pravne pomoći te funkcioniranje besplatne pravne pomoći u praksi osvrnut ćemo se na organiziranje sustava besplatne pravne pomoći u svijetu.

Besplatna pravna pomoć veže se uz socijalnu državu i društvo jednakosti. U svijetu postoji veliki broj organizacija koje na različite načine pružaju besplatnu pravnu pomoć.[1] Jedna od poznatijih je nevladina organizacija „Advokati bez granica“ koja u okviru svog djelovanja, kako bi zaštitila osnovna ljudska prava, nudi i besplatne pravne savjete najugroženijem dijelu populacije.[2] U novije vrijeme pristup besplatnoj pravnoj pomoći organizira se i putem interneta.[3] Postoji veliki broj web portala putem kojih korisnici mogu postavljati pitanja i tražiti pravni savjet. Osim toga, postoje i određene organizacije koje pružaju besplatne pravne savjete putem telefona.[4] Jedna od najzanimljivijih inovacija u sustavu besplatne pravne pomoći je nedavno predstavljeni „robot-advokat“ koji će pružati pravnu pomoć izbjeglicama.[5] U jačanju i očuvanju prava na besplatnu pravnu pomoć važnu ulogu igra UN koji djelujući kroz UNDP kao i donoseći principe i smjernice o pristupu pravnoj pomoći uvelike doprinosi da jednakost pristupa pravdi postane naša stvarnost.[6]

Izvor prava na besplatnu pravnu pomoć je Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda iz 1950. godine sa pratećim protokolima.[7] Svaka država koja je ratificirala ovu konvenciju obvezala se poštivati njene odredbe. Obaveza država pristupnica ovoj konvenciji je da osiguraju besplatnu pravnu pomoć kada je to neophodno za efikasnu zaštitu građanskih prava i obveza, neovisno od mogućnosti stranke da se sama zastupa. Prava i slobode iz navedene konvencije, uključujući i pravo na besplatnu pravnu pomoć u BiH se primjenjuju direktno jer je konvencija sastavni dio Ustava BiH i ima supremaciju nad ostalim zakonima.[8] Pored navedene konvencije na europskoj razini su usvojene i druge konvencije i pravni dokumenti o ljudskim pravima koji reguliraju oblast besplatne pravne pomoći i pokušavaju dati neke okvire i osnove u kojima bi se Europa trebala kretati kada je u pitanju regulacija sustava besplatne pravne pomoći (Konvencija o međunarodnom pristupu pravdi, Direktiva za pravnu pomoć Vijeća Europe iz 2003. godine).

Ako ostavimo po strani navedene konvencije, preporuke, minimalna prava i načela na kojima je izgrađena suvremena Europa i društvo kojega smo (ili težimo) biti dio ostaje pitanje zašto, tko, gdje i kako ostvaruje pravo na besplatnu pravnu pomoć u Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama.

Obavezna obrana optuženog i dodjeljivanje branitelja po službenoj dužnosti optuženima koji nisu u mogućnosti angažirati branitelja u krivičnom postupku već je postala pravni standard u suvremenoj Europi, te se iz tog razloga u ovom tekstu nećemo baviti besplatnom pravnom pomoći u krivičnom postupku.[9]

Svrha ovog teksta je rasvijetliti zašto, tko, gdje i kako ostvaruje pristup besplatnoj pravnoj pomoći kada su u pitanju građanska prava.

Sudski troškovi i troškovi pravnog zastupanja u praksi često predstavljaju problem koji jednom dijelu društva onemogućava da ostvare na papiru zagarantiran pristup pravdi i pravo na pravično suđenje. Zbog toga zakonom zagarantirana prava veoma često ne budu ostvarena te dio populacije ostaje na marginama društva i obespravljen (uvjetno). U praksi veoma često obespravljeni ostaju radnici, rodilje i umirovljenici, te mnogi drugi.

Kada su u pitanju građanski postupci koje stranka vodi pred sudom zakonom su predviđena oslobađanja od taksi ako je u pitanju osoba slabijeg imovinskog stanja.[10] Da bi iskoristili ovaj mehanizam potrebno je dokazati da ste slabijeg imovinskog stanja. Također, potrebno je biti dobro obaviješten i znati za postojanje ove mogućnosti.

U BiH ne postoji okvirni zakon o besplatnoj pravnoj pomoći koji bi postavio neke opće principe i omogućio jednakost građana. Bosna i Hercegovina predstavlja zanimljiv slučaj kada je u pitanju ova tema jer okvirni zakon o besplatnoj pravnoj pomoći još uvijek nije usvojen, ali pojedine županije su donijele zakone o besplatnoj pravnoj pomoći. Ovakva situacija rezultirala je neujednačenim sustavom besplatne pravne pomoći, pa je besplatna pravna pomoć dostupna u nekim županijama dok u drugima uopće nije. Dodatno, velike su razlike u stupnju organiziranosti besplatne pravne pomoći u razvijenijim i manje razvijenim županijama.

U Bosni i Hercegovini (i u regiji i svijetu) besplatnu pravnu pomoć pružaju vladine agencije i nevladine organizacije.[11]

Vladine agencije

U zavisnosti od državnog uređenja kao i proračuna koji se izdvaja u ovu svrhu države  organiziraju razne urede koji djeluju na području države i pružaju besplatnu pravnu pomoć građanima kojima je potrebna. Kako bi ove agencije u Bosni i Hercegovini djelovale učinkovito potrebno je njihovo djelovanje urediti okvirnim zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći. Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina na području Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta besplatnu pravnu pomoć  na različite načine pružaju razne vladine agencije. Uredi u kojima se može dobiti besplatna pravna pomoć su organizirani u Sarajevu, Zenici, Tuzli i drugim gradovima. U kantonima koji nemaju Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći nema ovakvih ureda. Također, manji gradovi i općine uglavnom nemaju formirane urede u kojima se pruža besplatna pravna pomoć. Pored navedenog, jedna od kritika koja se može istaknuti kada su u pitanju uredi koji su organizirani od strane vlasti i financiraju se iz proračuna jeste njihova ovisnost o državi. Postavlja se pitanje hoće li agencija koju financira država štititi interes građanina kada je u pitanju spor između države i pojedinca.

Nevladine organizacije

U Bosni i Hercegovini u pružanju besplatne pravne pomoći značajnu ulogu igraju nevladine organizacije. Neovisne o državnom proračunu, ali isto tako ne koristeći njegove pogodnosti, nevladine organizacije nailaze na niz poteškoća kada je u pitanju financiranje njihovog postojanja (iznajmljivanje prostora, plaćanje raznih tekućih troškova). U zemljama koje teže pristupu Europskoj Uniji kakva je i Bosna i Hercegovina postoji mogućnost da se potpora ovakvim organizacijama osigura kroz europske fondove. Neke od organizacija sa područja Bosne i Hercegovine su uspješno aplicirale i koristile novčanu pomoć dobivenu kroz ove fondove. Osnovni problem ovih organizacija je neredovno financiranje. Iz tog razloga u ovakvim organizacijama često su zaposleni mladi pravnici koji rade na volonterskoj osnovi, te je moguće da im za pomoć u nekim kompliciranijim situacijama nedostaje dovoljno praktičnog iskustva. Neke organizacije su doskočile problemu financiranja ureda i tekućih troškove tako što su svoje poslovanje organizirale putem interneta i znatno smanjile sve navedene troškove a olakšale pristup korisnicima iz cijele zemlje. Ipak, kako je određeni dio stanovništva informatički nepismen ili ne posjeduje računar i nema mogućnost pristupa internetu besplatna pravna pomoć ni u ovom slučaju nije dostupna svim građanima kojima je potrebna.

Okvir u kojem se pruža besplatna pravna pomoć je određen zakonom te usluge koje pružaju uredi za besplatnu pravnu pomoć uključuju pisanje podnesaka za stranke, zastupanje na sudu i pružanje pravnih savjeta.

Analize sustava besplatne pravne pomoći navode na zaključak da je sustav besplatne pravne pomoći u regiji relativno nerazvijen. Kao dio kontinuiranih napora u podršci reformi sektora pravde UNDP BiH je izradio sveobuhvatnu analizu trenutnog stanja besplatne prave pomoći u zemlji kako bi pružio podršku Ministarstvu pravde BiH u implementaciji strateškog cilja koji se odnosi na besplatnu pravnu pomoć i pristup pravnim informacijama. Izvještaj su sačinila tri domaća pravna eksperta na osnovu analize svih propisa iz ove oblasti, te anketiranjem već formiranih službi koje pružaju ovu vrstu pomoći bez obzira da li se radi o vladinim agencijama ili nevladinim organizacija. Analizom postojećih propisa i prakse u ovoj oblasti autori su došli do zaključka da u BiH ne postoji konzistentan sustav pružanja besplatne pravne pomoći i kao takav ne ispunjava standarde prihvaćene u Europskoj uniji.

Pored zaključaka u izvještaju su navedene i preporuke za dalje unapređenje ove oblasti u BiH. Akcenat je stavljen na usvajanje okvirnog zakona, te donošenje odnosno harmonizaciju propisa na entitetskom i županijskom nivou i u Brčko distriktu. Osim toga, potrebno je uspostaviti mrežu ureda putem kojih će svi građani imati jednak i efikasan pristup pravdi.[12]


Izvori:

[1] Pine Tree Legal Assistance, http://ptla.org/legal-aid-around-world, datum pristupa 15. 3. 2017. godine

[2] Lawyers without borders, http://www.lawyerswithoutborders.org/, datum pristupa 15. 3. 2017. godine

[3] Free Advice, http://www.freeadvice.com/, datum pristupa 15. 3. 2017. godine

[4] Victoria Legal Aid, https://www.legalaid.vic.gov.au/get-legal-services-and-advice/free-legal-advice/get-help-over-phone, datum pristupa 15. 3. 2017. godine

[5] BBC News, http://www.bbc.com/news/blogs-trending-39205935, datum pristupa 15. 3. 2017. godine

[6] UN (2013.) United Nations Principles and Guidelines on Access to Legal Aid in Criminal Justice Systems, New York

[7] Europska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (1950.) i prateći protokoli

[8] Ustav Bosne i Hercegovine

[9] Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH broj: 3/03, br. 32/03, 36/03, 26/04, br. 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, br. 58/08, br. 12/09, 16/09, 93/09, 72/13)

[10] Zakon o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH broj: 53/03, 73/05, 19/06)

[11] Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH (UNDP BiH), Sistem besplatne pravne pomoći u Bosni i Hercegovini

[12] Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH (UNDP BiH), Sistem besplatne pravne pomoći u Bosni i Hercegovini


Autor teksta: Sandra Vrdoljak.


*Napomena: Tekstovi u okviru Projekta Law bloggers / Pravni blogeri, priredjeni su u vidu stručnih radova i predstavljaju vrstu pisanog rada koji sadrži korisne priloge iz domena određene struke. Stručni rad ne mora biti izvorno istraživanje i ne mora sadržati nove, originalne naučne spoznaje i rezultate. Njegova osnovna svrha sastoji se u prikupljanju i tumačenju već poznatih činjenica, informacija, stavova i teorija, na način koji doprinosi širenju naučnih spoznaja, razvijanju novih pristupa u interpretaciji i primeni postojećih naučnih rezultata i prilagođavanju tih rezultata potrebama savremene teorije i prakse. Udruženje Nomotehnički Centar iz Beograda,  ne odgovara za tumačenje prikupljenjih činjenica, informacija, stavova i teorija u autorskom radu, svaki autor odgovara za tačnost informacija u svom radu.


Svako kopiranje, umnožavanje, objavljivanje i distribuiranje celine ili delova teksta predstavlja povredu autorskog prava i krivično delo (shodno odredbama Zakona o autorskom i srodnim pravima i  Krivičnog zakonika).

Korišćenje delova teksta dozvoljeno je shodno autorskom pravu i uz saglasnost Udruženja Nomotehnički Centar kao i autora: Sandra Vrdoljak.


ODRICANJE OD ODGOVORNOSTI – Sadržaj internet mesta služi u informativne i edukativne svrhe. Odgovarajući pravni instrumenti imaju prednost u odnosu na informacije sadržane na internet prezentaciji. Udruženje Nomotehnički Centar iz Beograda ne prihvata odgovornost za bilo kakvu upotrebu infromacija sadržanih na internet prezentaciji.